NP Kornati kameno biserje Sredozemlja

NP Kornati u brojkama

• broj otoka = 89
• površina parka = 217 km2
• površina kopna = 50 km2
• površina mora = 167 km2
• duljina obale = 238 km
• koeficijent razvedenosti obale = 9,54
• najviša točka = 237 m (Metlina na otoku Kornatu)
• najdublja točka = 125 m (na samoj granici parka JI od Purare)
• najviša kruna = 82 m (Kolobučar)
• najdulja kruna na jednom otoku = 1.530 m (Mana)
• najdublja kruna (ispod površine mora) = 92 m (Piškera)
• ukupna duljina kruna (nad morem) = 12 km
• najniža prosječna temperatura = 8°C (veljača)
• najviša prosječna temperatura = 25°C (kolovoz)
• broj sunčanih sati godišnje = 2.700
• duljina svih suhozida = 330 km

Kornatski arhipelag, kao posebna i zasebna otočna skupina smještena na sutoku šibenskih i zadarskih otoka, rasprostire se na površini od oko 320 km kvadratnih i uključuje oko 150 kopnenih, stalno ili povremeno nadmorskih jedinica. Ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana, a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.

Čitav šibenski arhipelag predstavlja jednu od najprivlačnijih nautičkih destinacija na Jadranu. Dio tog arhipelaga su Kornati za koje se može reći da su jedna od najatraktivnijih nautičkih destinacija na Sredozemlju. Unutar NP Kornati nalazi se ACI marina Piškera.

Od Balabre do Samograda na ukupnoj dužini od 35 km ili 19 NM (između Dugog Otoka i Žirajskih otočića) i od Mane do Gangarola u širini od 13 km ili 7 NM (između otvorenog Jadrana i Pašmana, Vrgade i Murtera) smještena su čak četiri otočna niza razvrstana u dvije grupe: Gornje Kornate - Sitski i Žutski otočni niz s ukupno 51 kopnenom jedinicom; i Donje Kornate - Kornatski i Pučinski ili Piškerski otočni niz s ukupno 98 kopnenih jedinica. Najsjeverniji otok Kornatskog arhipelaga jest otočić Mala Balabra ( 43° 56' 50'' N, 15° 17' 00'' E), najjužniji je Južnji Opuh (43° 40' 29'' N, 15° 30' 08'' E), najzapadniji Vela Aba (43° 52' 14'' N, 15° 12' 42'' E) i najistočniji Samograd (43° 41' 15'' N, 15° 33' 42'' E).

Prosječna površina kornatskog otoka iznosi tek 0,47 km2, ali treba znati da samo na otok Kornat (32,5 km2) i otok Žut (14,8 km2) otpada 70 % ukupne kopnene površine. Dodamo li tome jos Piškeru, Levrnaku, Lavsu i Situ, tada na navedene otoke otpada čak 88 % od ukupne kopnene površine Kornatskog arhipelaga (ukupna površina iznosi 69,452.963 m2). Tek 9 otoka veće je od 1 km2, dok ih je 76 manje od 1 ha. Prema nekim podacima, dužina obalne crte otoka Kornata iznosi oko 66 km, dok za Donje Kornate (odnosno za NP "Kornati") ta vrijednost iznosi oko 238 km. Slijedom navedenih karakteristika, kao najvredniji resurs ovog labirinta kopna u moru i mora u kopnu svakako možemo navesti "razvedenost".

Klimatska obilježja

Sukladno dosadašnjim istraživanjima, Kornatsko je otočje u meteorološkom smislu smješteno između dva različita područja: sjevernog Jadrana koji je u proljeće i jesen više pod utjecajem Genovskih ciklona i južnog Jadrana koji je ljeti trajnije zahvaćen subtropskim pojasom visokog atmosferskog tlaka. Zbog relativno male površine i nevelike nadmorske visine, klima je na cijelom području Kornata gotovo potpuno izjednačena. Zbog oskudne kopnene vegetacije, rosa je obično obilna i donekle nadomješta kišu. Prema Köeppenovoj podjeli, Kornati imaju sredozemnu klimu vrućeg ljeta - Csa.

Temperatura zraka

Temperatura koleba od prosječnih 8°C u veljači do prosječnih 25°C u srpnju i kolovozu, odnosno godišnje prosječno oko 16°C. Najviša zabilježena maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj postaji V. Sestrica u Kornatima iznosila je 36,4°C, a najniža minimalna -3,8°C. Čak 270 dana u godini toplije je od 10°C. Hladnih dana (temperatura niža od 0°C) u godini ima prosječno 4,2. Topli dani (najviša temperatura zraka barem 25°C) traju 90 dana godišnje (počinju u svibnju i traju do listopada), dok vrućih dana (najviša temperatura barem 30°C) ima oko 40, a traju od svibnja do rujna (najviše ih je u kolovozu = 16,9).

Naoblaka

Naoblaka je malena: u najoblačnijim zimskim mjesecima, oblaci zastiru u prosjeku tek nešto više od polovice nebeskog svoda, a ljeti niti četvrtinu. Kolovoz u prosjeku ima 2 oblačna dana i čak 22 vedra (u cijeloj godini vedrih dana ima duplo više nego oblačnih, 151:74). Međutim, interesantno je da gotovo svakog oblačnog dana pada kiša. Glavni kišni maksimum je u listopadu (u ostalim dijelovima Hrvatske to je studeni).

Vjetar

Najčešći vjetar u Kornatima je bura (19,4 %), a najjači jugo. Ljeti prevladava maestral. U principu, dominira pomicanje zračnih masa od mora prema kopnu. Prevladavaju vjetrovi jakosti 1 do 3 bofora i to u 70 % slučajeva (od laganog povjetarca do slabog vjetra). Jaki vjetrovi (6 ili vise bofora) pušu oko 37 dana u godini, s tim da ih ni u prosincu, kada su najčešći, nema više od 5 dana. Olujnog vjetra ima 5,8 dana godišnje, najčešće u prosincu. Tišina se javlja u 15,4 % dana godišnje.

Biljni i životinjski svijet

Podmorje

Područje Nacionalnog parka Kornati može se okarakterizirati kao područje bogato iznimno važnim zajednicama podmorja koje su, zbog dugogodišnje zaštite, na visokom stupnju očuvanosti. Do danas je na području NP Kornati zabilježeno 353 vrste algi i 3 vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 61 vrsta koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinaša, 61 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 185 vrsta riba. U podmorju Nacionalnog parka „Kornati" prisutan je velik broj NATURA 2000 vrsta i staništa koja ovom području osiguravaju mjesto u Europskoj mreži zaštićenih područja - mreži NATURA 2000.