LOGLINE
U 17. stoljeću hrvatski velikaši Zrinski i Frankopan s Mađarima kuju urotu kako bi se oslobodili tiranije austrijskog cara Leopolda. Bivaju uhićeni i bačeni u tamnicu. Odbijaju carevo pomilovanje i svojom žrtvom nadahnjuju buduće generacije željne slobode.
POVIJESNA ROMANTIČNA I AKCIJSKA DRAMA
dugometražni igrani film / pilot za seriju
Budući da postoji puno zabilješki nastalih u istraživanjima za ovaj projekt ( 8–10 epizoda po sezoni, 4–5 sezona), postoji mogućnost razrade priče po epizodama.
POGLEDAJTE NAJAVU FILMA
GLAVNI LIKOVI
PETAR ZRINSKI
Pedesetgodišnjak, iznimno važna povijesna figura i čovjek koji je kao ban i plemić uvijek imao jasnu ljestvicu vrijednosti unutar koje se odvijao njegov život. Osjećaj da je u političkom smislu bio naivan poljuljat će vjeru u ispravnost svih njegovih životnih odluka. Istodobno, on je vjeran muž, čovjek čija ga čvrsta vjera u Boga spašava osjećaja beznađa. U pitanju je svojevrsni idealist koji se ne boji ni pobjede ni poraza. Važna osobnost za hrvatsku povijest čijim je pogubljenjem određena sudbina jednog malog europskog naroda.
KATARINA ZRINSKI
Katarina je plemkinja i supruga hrvatskoga bana Zrinskoga koja je doživjela najviše počasti i najveće poniženje i tragediju. Muža joj je car osudio na smrt i pogubio ga. Riječ je o snažnoj ženi koja uz velike napore pokušava ovladati svojim emocijama. Dok joj muža Austrijanci drže u pritvoru, ona čvrsto drži sve u svojim rukama.
KRSTO FRAN FRANKOPAN
Istodobno senzibilan pjesnik i uspješan hrabar vojnik. Lako je zamisliti pjesnika, lako je zamisliti hrabrog ratnika, ali teže je zamisliti osobu koja je i jedno i drugo. Upravo je ta neobičnost karaktera njegovo bogatstvo. Ovaj mladi ratnik morao je braniti mačem granice svoga kraljevstva, dok je istovremeno u njemu talentirani pjesnik. Zatočen u tamnici, mladi dvadesetosmogodišnji plemić u posljednjoj noći, dok iščekuje pogubljenje, sumnja u smisao života i svoje borbe.
JULIJA FRANKOPAN
Supruga Krste Frankopana, lijepa senzibilna žena u dvadesetim godinama. Istinski zaljubljena, ali istovremeno nesretna. Svjedok je samoubilačkog pothvata svoga muža kojeg nije uspjela odgovoriti od toga čina. Ona je pratiteljica čovjeka pred kojim je stajala sjajna budućnost, koja se u samo jednom danu pretvorila u nezapamćenu tragediju.
SINOPSIS
U 17. stoljeću hrvatski velikaši Zrinski i Frankopan kuju urotu protiv tiranije austrijskog cara Leopolda.Ova urota je nesumnjivo jedan od ključnih događaja u tisućgodišnjoj hrvatskoj povijesti. Priča započinje 1664. godine tijekom velike bitke kod St. Gottharda, gdje su kršćanske vojske predvođene Bečom i Parizom izvojevale jednu od najvećih pobjeda nad Turcima u 17. stoljeću. U toj slavnoj bitci istaknuli su se hrvatski velikaši, grof Petar Zrinski i grof Fran Krsto Frankopan, zajedno s najmoćnijim ugarskim velikašem, grofom Nádasdyjem. Oslobađanjem dijelova Hrvatske i Ugarske, koji su do tada bili pod osmanskom vlašću, u narodu se rađa veliki zanos i nada u konačno oslobođenje. No u Beču mladi car Leopold pod utjecajem svog postarijeg savjetnika Frodnachera koji ga nagovori da s Turcima potpiše sramotan Vašvarski mir, kojim se kršćani obvezuju povući s netom oslobođenih teritorija, dok Beč zauzvrat dobiva slobodnu plovidbu dijelom Mediterana koji kontroliraju Turci. Zbog toga dolazi do izravnog sukoba Zrinskog i Nádasdyja s Frodnacherom, a posredno i s carem jer se pokazalo da su njihovi ljudi uzaludno izginuli u slavnoj bitci.
Razočarani "izdajničkim" mirom, Zrinski i Nádasdy donose odluku da će kao vodeći ljudi Hrvatske i Ugarske zajedno graditi budućnost svojih zemalja jer im Beč nije zaštitnik, nego neprijatelj koji gleda samo vlastite interese. Frodnacher i car Leopold nametima sve više guše Hrvate i Ugare. Usto, u svakoj prigodi ograničavaju im slobodu djelovanja tijekom upada turskih postrojbi preko granice i pljačkanja hrvatskih i ugarskih sela, te od njih traže da ne uzvraćaju udarac kako ne bi doveli u pitanje prividni „Vašvarski mir“. Zrinski i Frankopan to ne mogu trpjeti, pa počinju uzvraćati udarac turskim četama. To razbjesni Beč koji pojačava svoju dominaciju, a Zrinskog i Frankopana tjeraju da početkom 1670. godine a s Nádasdyjem otpočinju u tajnosti pregovara s Francuzima, Poljacima i Mlečanima nastojeći dobiti njihovu zaštitu i savezništvo za urotu. Uz nekolicinu najbližih ljudi, među kojima su plemići i njihov kapetan, donose odluku o podizanju vojske, koja će im biti nužna nakon što proglase samostalnost. Frodnacher i car Leopold doznaju za urotu, no ne usuđuju se odmah uhititi slavne vođe jer su u Europi prepoznati kao junaci u borbi protiv Osmanlija. Umjesto toga lukavstvom ih dovode u Beč pod izlikom pregovora. Frankopanova supruga Julija i Petrova supruga Katarina Zrinski doznaju da njihovi muževi dižu bunu tek prije no što oni odlaze u Beč caru. Obje su time iznenađene, osobito Julija, koja misli da Frankopan time ugrožava cijelu obitelj, dok Katarina toliko ne sumnja u ispravnost odluke svoga muža. Zrinski i Frankopan zajedno s Nádasdyjem ubrzo bivaju uhićeni. Počinje suđenje koje ima sve elemente montiranog političkog procesa u kome su najveći heroji u bitkama protiv Turaka i zaštitnici Europe izvrgnuti javnoj osudi. Na kraju procesa, Zrinski i Frankopan osuđeni su na smrt odsijecanjem glave. Njihove supruge Katarina i Julija, svi prijatelji i saveznici bivaju podvrgnuti nemilosrdnom progonu. No unatoč tragičnom ishodu, sjeme slobode je posijano. Djeca, koja su svjedoci urote, uspijevaju sakriti od Austrijanaca i sačuvati urotničku zastavu za vremena kada će hrvatska sloboda ipak biti dosanjana.
FILMSKE LOKACIJE
Hrvatska, Međimurska županija, Čakovec, Austrija, Beč, Bečko Novo Mjesto
GLAVNI GLUMCI
PETAR ZRINSKI (Goran Grgić) IMDb
Goran je kazališni, televizijski i filmski glumac, nacionalni prvak s više stotina odigranih uloga. Nakon diplome na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, primljen je 1991. u stalni angažman u Gradskom dramskom kazalištu Gavella. Od 2002. član je ansambla Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Jedanaest godina predsjednik je Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Osnivač je i umjetnički ravnatelj kazališnog festivala Novaljski trijatar. Vanjski je suradnik na Umjetničkoj akademiji u Osijeku i Sveučilištu VERN u naslovnom zvanju izvanrednog profesora. Višestruko je nagrađivan za svoj rad. Dobitnik je najistaknutijih umjetničkih nagrada (Nagrade Vladimir Nazor, tri Nagrade hrvatskog glumišta, Nagrade Dubravko Dujšin, dvije Nagrade Mila Dimitrijević Hrvatskog narodnog kazališta, Nagrade Tito Strozzi itd.), festivalskih nagrada (Nagrade Orlando Dubrovačkih ljetnih igara, Nagrada MESS-a, Marulićevih dana, Dana satire, Festivala glumca, Histrionskog ljeta, Nagrada Ivo Gregurević za doprinos hrvatskom filmu) i visokih priznanja u Republici Hrvatskoj (Danica Hrvatska s likom Marka Marulića, Plaketa grada Zagreba).
KATARINA ZRINSKI (Bojana Gregorić Vejzović) IMDb
Bojana je filmska, televizijska i kazališna glumica. Nakon baletne karijere u HNK Zagreb te otplesanih solo i ansambl uloga u Labuđem jezeru, Giselle i Trnoružici, završava Akademiju dramske umjetnosti u Zagrebu. Članica je kazališta Gavella od 1997. gdje nosi repertoar kazališta. Ostvarila je zapažene uloge u mnogim predstavama; Breza, Popcorn, Dubrovačka trilogija, Chicago, Hamlet, Richard III, Platonov, Leda, Nora, Kolovoz u okrugu Osage, Fedra, Majka. Dvostruka je dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta te dobitnica nagrada Orlando, Marulovi dani, Histrion, Purgatorije, Dani satire te mnogih drugih. Uz kazalište, šira je publika prati kroz filmska i televizijska ostvarenja: Naša mala klinika, Horvatovi, Put u Montevideo, Dream Warrior, Stella, U Klinču i mnoge druge. UNICEF-ova je ambasadorica od 2004. te svojim radom reflektore pozornice usmjerava prema potrebitima u Hrvatskoj i svijetu.
JULIJA FRANKOPAN (Matea Marušić) IMDb
Matea je filmska i kazališna glumica iz Osijeku. Diplomirala je glumu 2016. godine na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu. Nominirana je za Nagradu hrvatskog glumišta 2018. u kategoriji "Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina, ženska uloga" za ulogu Julke u "Vrzinom kolu". Već naredne godine dobila je Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji "Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina za ulogu Laure u "Staklenoj menažeriji". Na IX. Bobijevim danima smijeha 2020. dobila je nagradu za iskazivanje iznimnog komičarskog talenta za ulogu Gabrelle u predstavi "Boeing, Boeing". Ulogom Julije u predstavi "Gospođica Julija" dobitnica je nagrade "Zlatni studio" 2021. godine, za najbolje novo lice u kazalištu i na filmu. Iste godine za Juliju dobila je nagradu "Zlatni lav" na Međunarodnom festivalu komornog teatra u Umagu. Dobitnica je i nagrade "Joza" za najbolju glumicu u 2021. g. u predstavama za odrasle produciranim u vinkovačkom kazalištu. Nominirana je za Nagradu hrvatskog glumišta i 2022. godine u kategoriji za "Najbolje umjetničko ostvarenje u drami – glavna ženska uloga" za ulogu Tene u predstavi "Tena – kronika raspada jedne ljepote".
KRSTO FRAN FRANKOPAN (Jakov Gavran) IMDb
Jakov je kazališni, filmski glumac i lutkar. Dobitnik je Zlatne Murve za najboljeg mladog glumca na Festivalu „Glumište pod murvom“ u Skradinu 2011. godine za ulogu mladog Adolfa Hitlera. Godine 2017. dobio je Bobijevu nagradu za najbolju mušku ulogu, za ulogu Mateja u predstavi „Zaboravi Hollywood“ i 2018. godine nagradu publike za najbolju predstavu komedije „Pivo“. Bavi se izradom lutaka, režijom kazališnih igrokaza, sinkronizacijom, koreografijom i organizacijom viteških turnira, klasičnim mačevanjem – floret, streličarstvom, povijesnim mačevanjem. Godine 2021. napisao je scenarij, režirao, animirao i glumio u stop-motion animiranom filmu “RON - vitez od jutarnjeg drveta”. Iduće godine održao je samostalne izložbe “Igrom kroz likovnu fantaziju” u Poduzetničkom inkubatoru Novska i Pučkom otvorenom učilištu u Novoj Gradiški.
SRODNI FILMOVI I SERIJE
FILMMAKERS
Želja nam je jednu od najvažnijih tema iz hrvatske povijesti na dostojan i umjetnički snažan način prezentiramo, kako bi ta priča zadobila i međunarodnu prepoznatljivost. Želimo da gledatelji u Hrvatskoj spoznaju da je u temeljima hrvatske suverenosti ugrađena i žrtva i legenda o Zrinskom i Frankopanu, a istodobno želimo da gledatelji diljem svijeta saznaju još ponešto o bogatoj hrvatskoj povijesti kroz sugestivnu umjetničku priču. Snimanje ovoga filma, koji uz dva povijesna junaka ima još dvadesetak sporednih likova većinom bi se odvijalo u dvorcu Zrinskog u Čakovcu, u gradu Čakovcu, te na području Međimurske županije.
BOBBY B. GRUBIĆ ( Producent / Redatelj )
Višestruki je dobitnik nagrade Emmy, najznačajnije televizijske nagrade u SAD-u, i brojnih drugih nagrada za produkciju, marketing i film. Multimedijski je savjetnik i međunarodni govornik o medijskoj konvergenciji, produkciji i marketingu. Diplomirao je na UCLA programu TV / Film i kazališne produkcije u Los Angelesu, a magistrirao je masovne komunikacije na Sveučilištu John Hopkins. Njegovo kreativno razvojno, redateljsko i producentsko iskustvo uključuje produkcije TV reklama, korporativnih videa, dokumentaraca, turističkih filmova, biografija, scenarističkih videa i filmskih projekata. Njegovo europsko porijeklo i američki utjecaj čine njegove umjetničke produkcije raznolikom i jedinstvenom mješavinom koja je univerzalno privlačna i emocionalno dirljiva. Neke od njegovih produkcija mogu se pogledati na Amazon Prime. Član je HDFD (Hrvatsko društvo filmskih djelatnika) i NATAS (The National Academy of Television Arts & Sciences).
MIRO GAVRAN ( Pisac / Senarist )
Suvremeni je hrvatski romanopisac, pripovjedač, dramatičar i pisac. Jedan je od najplodnijih i u međunarodnim razmjerima najzapaženijih hrvatskih pisaca posljednjeg desetljeća. Krajem 2002. godine utemeljio je vlastitu kazališnu kuću Teatar GAVRAN. Temeljne odrednice Gavranova pisanja su izbor neobičnih likova iz suvremenosti i povijesti te pokušaj rekonstruiranja djelatnosti glavnih likova s obzirom na njihove nepoznate tajne. Djela su mu prevedena na 42 jezika. Njegove knjige imale su više od 250 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 400 kazališnih premijera diljem svijeta, a vidjelo ih je više od četiri milijuna gledatelja. Dobio je mnoštvo književnih i kazališnih nagrada u zemlji i inozemstvu, a među njima i Nagradu Central European Time za najboljeg srednjoeuropskog pisca godine, koja mu je dodjeljena u Budimpešti, Nagradu Europski krug za promicanje europskih vrijednosti u svome književnom radu te popularnu nagradu Večernjakov pečat – Osoba godine u kategoriji Kultura. Godine 2003. u Slovačkoj je pokrenut festival GavranFest na kome se igraju samo njegove drame i komedije, pa jedini živući pisac u Europi koji ima svoj festival izvan zemlje rođenja. Najizvođeniji je suvremeni hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu. U listopadu 2021. dobio je Nagradu za životno djelo „Josip i Ivan Kozarac“, a u studenom iste godine izabran je za predsjednika Matice hrvatske.
Copyright © 2024 All Rights Reserved. Artonix Studios & MAG d.o.o. All the photos are properties of their respective owners.